Povijest četvrtkom
Dario Špelić
Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?
Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?
Povijest četvrtkom: Ratovi za naftu, III. dio
Epizode
Ime je dobila iz perzijskog jezika. To je prirodna tvar, tekućina, akumulirana u Zemljinoj kori. Potječe od organske tvari koja je vezana uz davno izumrle morske i kopnene organizme. Boja joj varira od svjetlo žute do tamnosmeđe boje. Ima poseban miris i po kemijskom sastavu je smjesa uglavnom ugljikovodika. Prvi je put čovjek njezino postojanje zapisao prije približno 4 000 godina. Zadnje stotinjak godina ona određuje naš život. Zbog nje se dijeli svijet, prekrajaju granice i vode ratovi. O kojoj je tekućini riječ i zašto je ona tako vrijedna da su države zbog nje spremne ratovati? To su teme Povijesti četvrtkom.
Ime je dobila iz perzijskog jezika. To je prirodna tvar, tekućina, akumulirana u Zemljinoj kori. Potječe od organske tvari koja je vezana uz davno izumrle morske i kopnene organizme. Boja joj varira od svjetlo žute do tamnosmeđe boje. Ima poseban miris i po kemijskom sastavu je smjesa uglavnom ugljikovodika. Prvi je put čovjek njezino postojanje zapisao prije približno 4 000 godina. Zadnje stotinjak godina ona određuje naš život. Zbog nje se dijeli svijet, prekrajaju granice i vode ratovi. O kojoj je tekućini riječ i zašto je ona tako vrijedna da su države zbog nje spremne ratovati? To su teme Povijesti četvrtkom.
Ime je dobila iz perzijskog jezika. To je prirodna tvar, tekućina, akumulirana u Zemljinoj kori. Potječe od organske tvari koja je vezana uz davno izumrle morske i kopnene organizme. Boja joj varira od svjetlo žute do tamnosmeđe boje. Ima poseban miris i po kemijskom sastavu je smjesa uglavnom ugljikovodika. Prvi je put čovjek njezino postojanje zapisao prije približno 4 000 godina. Zadnje stotinjak godina ona određuje naš život. Zbog nje se dijeli svijet, prekrajaju granice i vode ratovi. O kojoj je tekućini riječ i zašto je ona tako vrijedna da su države zbog nje spremne ratovati? To su teme Povijesti četvrtkom.
Obično se kao godina njihovog početka uzima 1147. kada je Bernard od Clairvauxa u jednom pismu napisao: „ili će se preobratiti ili će biti izbrisani“. Četrdesetak godina prije pisar magdeburškog nadbiskupa pozvao je Sase, Francuze, Lotarinžane i Flandrijce: „ovo je vaša prigoda da spasite duše svoje i, ako to želite, steknete najbolju zemlju da na njoj živite“. Ovakvi su pozivi obično do tada upućivani kako bi se Sveta zemlja preotela od muslimana. Sada su crkveni ljudi takve pozive upućivali kako bi se križarski pohodi proširili po istoku Europe. Zašto se križarski pokret okrenuo prema Europi? Kako su i zašto križari ratovali na tom istoku? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Obično se kao godina njihovog početka uzima 1147. kada je Bernard od Clairvauxa u jednom pismu napisao: „ili će se preobratiti ili će biti izbrisani“. Četrdesetak godina prije pisar magdeburškog nadbiskupa pozvao je Sase, Francuze, Lotarinžane i Flandrijce: „ovo je vaša prigoda da spasite duše svoje i, ako to želite, steknete najbolju zemlju da na njoj živite“. Ovakvi su pozivi obično do tada upućivani kako bi se Sveta zemlja preotela od muslimana. Sada su crkveni ljudi takve pozive upućivali kako bi se križarski pohodi proširili po istoku Europe. Zašto se križarski pokret okrenuo prema Europi? Kako su i zašto križari ratovali na tom istoku? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Za sebe je jedno vrijeme govorio da je samo jedan teolog iz Messkircha. U dvadesetim godina 20. stoljeća počeli su ga nazivati „tajnim kraljem filozofije”. Za njegovo filozofiranje govorili su da je poput vihora. Taj „tajni kralj filozofije” je na iznenađenje mnogih nakon dolaska nacista na vlast prihvatio da bude izabran za rektora sveučilišta u Freiburgu,. Godinu dana dugi staž rektora i danas izaziva pažnju. Tko je taj tajni kralj filozofije? Kako je moguće da takva osoba pristane biti rektor koji će na sveučilištu provoditi politiku nacističkog režima? Je li taj tajni kralj filozofije ikada pokušao opravdati taj rektorat? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Za sebe je jedno vrijeme govorio da je samo jedan teolog iz Messkircha. U dvadesetim godina 20. stoljeća počeli su ga nazivati „tajnim kraljem filozofije”. Za njegovo filozofiranje govorili su da je poput vihora. Taj „tajni kralj filozofije” je na iznenađenje mnogih nakon dolaska nacista na vlast prihvatio da bude izabran za rektora sveučilišta u Freiburgu,. Godinu dana dugi staž rektora i danas izaziva pažnju. Tko je taj tajni kralj filozofije? Kako je moguće da takva osoba pristane biti rektor koji će na sveučilištu provoditi politiku nacističkog režima? Je li taj tajni kralj filozofije ikada pokušao opravdati taj rektorat? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Za sebe je jedno vrijeme govorio da je samo jedan teolog iz Messkircha. U dvadesetim godina 20. stoljeća počeli su ga nazivati „tajnim kraljem filozofije”. Za njegovo filozofiranje govorili su da je poput vihora. Taj „tajni kralj filozofije” je na iznenađenje mnogih nakon dolaska nacista na vlast prihvatio da bude izabran za rektora sveučilišta u Freiburgu,. Godinu dana dugi staž rektora i danas izaziva pažnju. Tko je taj tajni kralj filozofije? Kako je moguće da takva osoba pristane biti rektor koji će na sveučilištu provoditi politiku nacističkog režima? Je li taj tajni kralj filozofije ikada pokušao opravdati taj rektorat? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Njegova je obitelj tvrdila da vuče podrijetlo od boginje Venere, a on se ipak odlučio u politici zastupati plebs. Usprkos tome što ga je mučila epilepsija, sa svojim odanim legijama pobjedonosno je ratovao na zapadu i istoku Europe, Bliskom istoku i Africi. Bio je političar i vojnik, ali imao je i sjajan dar za pisanje. Iz njegovih se djela i danas uči latinski jezik. Za njega se uistinu može reći da je nepovratno promijenio povijest. Tko je on? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U svibnju 2015. preminuo je vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar. Taj vrsni poznavatelj svijeta terorizma bio nam je sugovornik u emisiji o Carlosu zvanom Šakal, jednom od najzloglasnijih i najopasniji terorista druge polovine 20. stoljeća.
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2010. preminuo je novinar i publicist Krsto Cviić. Taj vrsni poznavatelj novije europske povijesti bio nam je sugovornik u emisiji o stvaranju i rastvaranju britanske države blagostanja.
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2010. preminuo je novinar i publicist Krsto Cviić. Taj vrsni poznavatelj novije europske povijesti bio nam je sugovornik u emisiji o stvaranju i rastvaranju britanske države blagostanja.
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2022.. preminuo je profesor doktor Marin Zaninović. Taj doajen hrvatske arheologije bio nam je sugovornik u emisiji o Dioniziju, čovjeku koji je počeo kao pisar, a umro kao najmoćniji tiranin grčkog svijeta.
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U lipnju 2020. preminuo je povjesničar Ivo Banac. On nam je bio sugovornik u emisiji o velikom raskolu u komunističkom pokretu koji je započeo 28. lipnja 1948. objavom rezolucije Informbiroa O stanju u KP Jugoslavije.
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U lipnju 2020. preminuo je povjesničar Ivo Banac. On nam je bio sugovornik u emisiji o velikom raskolu u komunističkom pokretu koji je započeo 28. lipnja 1948. objavom rezolucije Informbiroa O stanju u KP Jugoslavije.
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U svibnju 2015. preminuo je vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar. Taj vrsni poznavatelj svijeta terorizma bio je sugovornik u emisiji o Japanskoj crvenoj armiji, terorističkoj skupini koja je izvela neke od najubojitijih terorističkih napada u 70-tim godinama 20. stoljeća.
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U kolovozu 2010. godine preminuo je matematičar, pjesnik i prevoditelj Vladimir Devide. Taj vrsni poznavatelj Japana bio je sugovornik u emisiji o jedinstvenoj vojničkoj kasti-japanskim samurajima.
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U ožujku 2026. godine preminula je povjesničarka Lovorka Čoralić. Ta vrsna poznavateljica povijesti Jadrana bila je sugovornica u emisiji o gradu koji je počeo kao naselje izbjeglica u močvari i uzdigao se do gospodara Sredozemlja. Kako se to naselje izbjeglica uzdiglo u Presvijetlu Mletačku Republiku poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U ožujku 2026. godine preminula je povjesničarka Lovorka Čoralić. Ta vrsna poznavateljica povijesti Jadrana bila je sugovornica u emisiji o gradu koji je počeo kao naselje izbjeglica u močvari i uzdigao se do gospodara Sredozemlja. Kako se to naselje izbjeglica uzdiglo u Presvijetlu Mletačku Republiku poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Dug je samo 80 kilometara, a uštedio je put od 8 000 nautičkih milja. Prvo ga je počela graditi francuska tvrtka predvođena slavnim inženjerom koji je iza sebe imao sličan grandiozni pothvat. Taj je pokušaj završio bankrotom tvrtke i tisućama izgubljenih života. Nakon francuske tvrtke tog su se posla poduhvatile Sjedinjene Američke Države. One su taj posao završile, ali prije početka gradnje prisvojile su teritorij na kojemu su gradile. Namjeravale su taj teritorij držati trajno, ali su ga 1997. ipak predale zemlji od koje su ga oduzeli. O kojoj je to gradnji riječ? Kako se ona gradila i kakve je međunarodne probleme stvorila i još stvara? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Dug je samo 80 kilometara, a uštedio je put od 8 000 nautičkih milja. Prvo ga je počela graditi francuska tvrtka predvođena slavnim inženjerom koji je iza sebe imao sličan grandiozni pothvat. Taj je pokušaj završio bankrotom tvrtke i tisućama izgubljenih života. Nakon francuske tvrtke tog su se posla poduhvatile Sjedinjene Američke Države. One su taj posao završile, ali prije početka gradnje prisvojile su teritorij na kojemu su gradile. Namjeravale su taj teritorij držati trajno, ali su ga 1997. ipak predale zemlji od koje su ga oduzeli. O kojoj je to gradnji riječ? Kako se ona gradila i kakve je međunarodne probleme stvorila i još stvara? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
25. studenog 1987. dvije jedrilice kojima su upravljali pripadnici Narodne fronte za oslobođenje Palestine-Generalnog zapovjedništva poletjele se s brda sjeverno od izraelske sigurnosne zone u Libanonu. Jedna je uspjela preletjeti sigurnosnu zonu i sletjeti pored tabora pješačke brigade izraelske vojske. Pripadnik Narodne fronte upao je u tabor i počeo pucati i bacati granate. Prije nego što je ubijen ubio je šest izraelskih vojnika. Taj pripadnik Narodne fronte postao je heroj u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali rijeke Jordan. Palestinci su na okupiranim teritorijima izazivali izraelske vojnike povicima 6:1, pojavili su se i grafiti s tim rezultatom. Dva tjedna nakon toga, u prosincu 1987. prvo je eksplodirao Pojas Gaze, onda i Zapadna obala. Što se tada dogodilo poslušajte u Povijesti četvrtkom.
25. studenog 1987. dvije jedrilice kojima su upravljali pripadnici Narodne fronte za oslobođenje Palestine-Generalnog zapovjedništva poletjele se s brda sjeverno od izraelske sigurnosne zone u Libanonu. Jedna je uspjela preletjeti sigurnosnu zonu i sletjeti pored tabora pješačke brigade izraelske vojske. Pripadnik Narodne fronte upao je u tabor i počeo pucati i bacati granate. Prije nego što je ubijen ubio je šest izraelskih vojnika. Taj pripadnik Narodne fronte postao je heroj u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali rijeke Jordan. Palestinci su na okupiranim teritorijima izazivali izraelske vojnike povicima 6:1, pojavili su se i grafiti s tim rezultatom. Dva tjedna nakon toga, u prosincu 1987. prvo je eksplodirao Pojas Gaze, onda i Zapadna obala. Što se tada dogodilo poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Prvo ga planirali otrovati. Kada se to pokazalo nemogućim, počeli su planirati ubojstvo eksplozivom. Namjeravali su podvaliti strijeljane taoce kao britanske časnike upućene u vojnu misiju i kod jednog od njih podmetnuti paket u kojemu je bio razorni eksploziv. I od tog se plana odustalo jer je bio nerealan. Onda su počeli planirati desant padobranaca i komandosa koji su ga trebali zarobiti ili ubiti. Tko je bio meta tih planova? Tko je želio njegovu smrt? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Prvo ga planirali otrovati. Kada se to pokazalo nemogućim, počeli su planirati ubojstvo eksplozivom. Namjeravali su podvaliti strijeljane taoce kao britanske časnike upućene u vojnu misiju i kod jednog od njih podmetnuti paket u kojemu je bio razorni eksploziv. I od tog se plana odustalo jer je bio nerealan. Onda su počeli planirati desant padobranaca i komandosa koji su ga trebali zarobiti ili ubiti. Tko je bio meta tih planova? Tko je želio njegovu smrt? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
8. srpnja 1966. godine Mao Ce-tung je pored Istočnog jezera kod Wuhana, pod sjenom trešnjinog drveća, svojoj supruzi Jiang Qing napisao pismo u kojemu je pisalo: „Potpuni kaos pod Nebom vodit će do univerzalnog reda. To se ponavlja svakih sedam ili osam godina. Sve vrste štetočina isplazit će na otvoreno. One si ne mogu pomoći jer je to određeno njihovom klasnom prirodom. Naš je sada zadatak u cijeloj partiji i zemlji da zbacimo desničare, nemoguće ih je potpuno zbrisati“. Osam dana nakon tog pisma, Mao je u 72. godini, kako bi pokazao da je još uvijek jak, preplivao Yangtze. Nakon tog plivanja vratio se u Peking i pokrenuo taj kaos pod nebom. Zašto je to Mao učinio? Što je taj kaos učinio Kini? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
8. srpnja 1966. godine Mao Ce-tung je pored Istočnog jezera kod Wuhana, pod sjenom trešnjinog drveća, svojoj supruzi Jiang Qing napisao pismo u kojemu je pisalo: „Potpuni kaos pod Nebom vodit će do univerzalnog reda. To se ponavlja svakih sedam ili osam godina. Sve vrste štetočina isplazit će na otvoreno. One si ne mogu pomoći jer je to određeno njihovom klasnom prirodom. Naš je sada zadatak u cijeloj partiji i zemlji da zbacimo desničare, nemoguće ih je potpuno zbrisati“. Osam dana nakon tog pisma, Mao je u 72. godini, kako bi pokazao da je još uvijek jak, preplivao Yangtze. Nakon tog plivanja vratio se u Peking i pokrenuo taj kaos pod nebom. Zašto je to Mao učinio? Što je taj kaos učinio Kini? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
8. srpnja 1966. godine Mao Ce-tung je pored Istočnog jezera kod Wuhana, pod sjenom trešnjinog drveća, svojoj supruzi Jiang Qing napisao pismo u kojemu je pisalo: „Potpuni kaos pod Nebom vodit će do univerzalnog reda. To se ponavlja svakih sedam ili osam godina. Sve vrste štetočina isplazit će na otvoreno. One si ne mogu pomoći jer je to određeno njihovom klasnom prirodom. Naš je sada zadatak u cijeloj partiji i zemlji da zbacimo desničare, nemoguće ih je potpuno zbrisati“. Osam dana nakon tog pisma, Mao je u 72. godini, kako bi pokazao da je još uvijek jak, preplivao Yangtze. Nakon tog plivanja vratio se u Peking i pokrenuo taj kaos pod nebom. Zašto je to Mao učinio? Što je taj kaos učinio Kini? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
8. srpnja 1966. godine Mao Ce-tung je pored Istočnog jezera kod Wuhana, pod sjenom trešnjinog drveća, svojoj supruzi Jiang Qing napisao pismo u kojemu je pisalo: „Potpuni kaos pod Nebom vodit će do univerzalnog reda. To se ponavlja svakih sedam ili osam godina. Sve vrste štetočina isplazit će na otvoreno. One si ne mogu pomoći jer je to određeno njihovom klasnom prirodom. Naš je sada zadatak u cijeloj partiji i zemlji da zbacimo desničare, nemoguće ih je potpuno zbrisati“. Osam dana nakon tog pisma, Mao je u 72. godini, kako bi pokazao da je još uvijek jak, preplivao Yangtze. Nakon tog plivanja vratio se u Peking i pokrenuo taj kaos pod nebom. Zašto je to Mao učinio? Što je taj kaos učinio Kini? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Nekad je bila europska sila, carstvo i kraljevstvo od više od pedeset milijuna stanovnika. Njome je vladala jedna od najmoćnijih obitelji u Europi, njezini vladari stoljećima su bili i carevi Svetog rimskog carstva. Glavni grad te carevine i kraljevine bio je jedna od europskih metropola, višemilijunski grad prepun veličanstvenih građevina. A onda, samo u nekoliko tjedana, to je carstvo i kraljevstvo nestalo i iza njega je ostala malena država, republika, s tom nekad sjajnom metropolom kao glavnim gradom. Ta će prva republika biti kratkog vijeka, potrajat će samo do 1938. godine. O kojoj je to državi riječ? Zašto je tako kratko trajala? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Nekad je bila europska sila, carstvo i kraljevstvo od više od pedeset milijuna stanovnika. Njome je vladala jedna od najmoćnijih obitelji u Europi, njezini vladari stoljećima su bili i carevi Svetog rimskog carstva. Glavni grad te carevine i kraljevine bio je jedna od europskih metropola, višemilijunski grad prepun veličanstvenih građevina. A onda, samo u nekoliko tjedana, to je carstvo i kraljevstvo nestalo i iza njega je ostala malena država, republika, s tom nekad sjajnom metropolom kao glavnim gradom. Ta će prva republika biti kratkog vijeka, potrajat će samo do 1938. godine. O kojoj je to državi riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Nađena je 1908. Bio je to prvi veliki nalaz nafte na Srednjem istoku. Prvo su monopol na nju imali Britanci. Kada je zemlja u kojoj je ta nafta nađena pokušala vratiti to bogatstvo pod svoju kontrolu, britanske i američke obavještajne službe svrgnule su premijera te zemlje. Nakon toga u taj su monopol ušle i američke naftne tvrtke. Do kraja sedamdesetih godina 20. stoljeća podmirivala je oko četiri posto svjetskih potreba za naftom. A onda je na Božić 1978. iz te zemlje prestala teći nafta. Svijet je zbog toga doživio drugi naftni šok. Neće to biti zadnji put da će nafta iz te zemlje izazvati šok u međunarodnim odnosima i ekonomiji. Čija je to nafta, kasnije i plin, tako važna i zašto? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Nađena je 1908. Bio je to prvi veliki nalaz nafte na Srednjem istoku. Prvo su monopol na nju imali Britanci. Kada je zemlja u kojoj je ta nafta nađena pokušala vratiti to bogatstvo pod svoju kontrolu, britanske i američke obavještajne službe svrgnule su premijera te zemlje. Nakon toga u taj su monopol ušle i američke naftne tvrtke. Do kraja sedamdesetih godina 20. stoljeća podmirivala je oko četiri posto svjetskih potreba za naftom. A onda je na Božić 1978. iz te zemlje prestala teći nafta. Svijet je zbog toga doživio drugi naftni šok. Neće to biti zadnji put da će nafta iz te zemlje izazvati šok u međunarodnim odnosima i ekonomiji. Čija je to nafta, kasnije i plin, tako važna i zašto? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
11. listopada 1939. američkog bankara i ekonomista Alexandera Sachsa primio je na njegov zahtjev američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt. Sachs je sa sobom nosio pismo Alberta Einsteina koje je predao predsjedniku. Nakon toga krenuo je objašnjavati što u pismu piše. Kada je završio s objašnjavanjem, predsjednik Roosevelt ga je upitao: “Alex, ti želiš spriječiti da nas nacisti raznesu?” Sachs je odgovorio: „Točno tako“. Roosvelt je onda rekao: „To traži akciju“. Bio je to početak puta prema stvaranju nečega što će nepovratno promijeniti svijet. Što je pisalo u pismu Alberta Einsteina predsjedniku Rooseveltu? Što je to pismo pokrenulo? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
11. listopada 1939. američkog bankara i ekonomista Alexandera Sachsa primio je na njegov zahtjev američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt. Sachs je sa sobom nosio pismo Alberta Einsteina koje je predao predsjedniku. Nakon toga krenuo je objašnjavati što u pismu piše. Kada je završio s objašnjavanjem, predsjednik Roosevelt ga je upitao: “Alex, ti želiš spriječiti da nas nacisti raznesu?” Sachs je odgovorio: „Točno tako“. Roosvelt je onda rekao: „To traži akciju“. Bio je to početak puta prema stvaranju nečega što će nepovratno promijeniti svijet. Što je pisalo u pismu Alberta Einsteina predsjedniku Rooseveltu? Što je to pismo pokrenulo? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Nakon što je propalo španjolsko kolonijalno carstvo to je najkrvaviji rat ikad vođen u Južnoj Americi. U tom je ratu jedna država ratovala protiv tri države okupljene u Trojnom savezu. Nakon više od pet godina rata zemlja koja ga je započela ostala je bez više od polovine stanovništva, a tek svaki deseti među preživjelima bio je muškarac. To je bio i rat u kojemu je u zadnjoj bitci poginuo predsjednik jedne od država. O kojemu je to ratu riječ? Tko ga je vodio i zašto? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Nakon što je propalo španjolsko kolonijalno carstvo to je najkrvaviji rat ikad vođen u Južnoj Americi. U tom je ratu jedna država ratovala protiv tri države okupljene u Trojnom savezu. Nakon više od pet godina rata zemlja koja ga je započela ostala je bez više od polovine stanovništva, a tek svaki deseti među preživjelima bio je muškarac. To je bio i rat u kojemu je u zadnjoj bitci poginuo predsjednik jedne od država. O kojemu je to ratu riječ? Tko ga je vodio i zašto? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
11. listopada 1939. američkog bankara i ekonomista Alexandera Sachsa primio je na njegov zahtjev američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt. Sachs je sa sobom nosio pismo Alberta Einsteina koje je predao predsjedniku. Nakon toga krenuo je objašnjavati što u pismu piše. Kada je završio s objašnjavanjem, predsjednik Roosevelt ga je upitao: “Alex, ti želiš spriječiti da nas nacisti raznesu?” Sachs je odgovorio: „Točno tako“. Roosvelt je onda rekao: „To traži akciju“. Bio je to početak puta prema stvaranju nečega što će nepovratno promijeniti svijet. Što je pisalo u pismu Alberta Einsteina predsjedniku Rooseveltu? Što je to pismo pokrenulo? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Kada je imenovan za pruskog ministra-predsjednika nije imao niti dana iskustva u vladi. Kao diplomat vladarima je uvijek govorio što mu je bilo na pameti i to ga nije učinilo popularnim. Ali, kralj ga je morao imenovati na čelo vlade jer je bio očajan. U prvom govoru pred parlamentom rekao je da se velika pitanja neće riješiti govorima i odlukama većine, već krvlju i željezom. Osigurao je Pruskoj pobjede u tri rata i na kraju svom kralju omogućio da se proglasi za cara ujedinjenje Njemačke. Zbog svega toga dobio je nadimak Željezni kancelar. Tko je on? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Kada je imenovan za pruskog ministra-predsjednika nije imao niti dana iskustva u vladi. Kao diplomat vladarima je uvijek govorio što mu je bilo na pameti i to ga nije učinilo popularnim. Ali, kralj ga je morao imenovati na čelo vlade jer je bio očajan. U prvom govoru pred parlamentom rekao je da se velika pitanja neće riješiti govorima i odlukama većine, već krvlju i željezom. Osigurao je Pruskoj pobjede u tri rata i na kraju svom kralju omogućio da se proglasi za cara ujedinjenje Njemačke. Zbog svega toga dobio je nadimak Željezni kancelar. Tko je on? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Kada je imenovan za pruskog ministra-predsjednika nije imao niti dana iskustva u vladi. Kao diplomat vladarima je uvijek govorio što mu je bilo na pameti i to ga nije učinilo popularnim. Ali, kralj ga je morao imenovati na čelo vlade jer je bio očajan. U prvom govoru pred parlamentom rekao je da se velika pitanja neće riješiti govorima i odlukama većine, već krvlju i željezom. Osigurao je Pruskoj pobjede u tri rata i na kraju svom kralju omogućio da se proglasi za cara ujedinjenje Njemačke. Zbog svega toga dobio je nadimak Željezni kancelar. Tko je on? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Njegovo ime znači Dar boga Mitre. Od Ponta je stvorio jedno od najjačih kraljevstava u Maloj Aziji. Uspio je čak ugroziti vlast Rima u tom dijelu svijeta. Rim ga je uvrštavao među svoje najopasnije protivnike. Godine 88. prije Krista organizirao je pokolj Rimljana u Maloj Aziji. Izvori iz tog vremena tvrde da je tada ubijeno oko 80 tisuća Rimljana. Imao je najveću kolekciju otrove svog vremena. Na kraju ga je Rim ipak uspio slomiti. Tko je on? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Prvu je opsadu vodio sam sultan koji je u povijest ušao s nadimkom Veličanstveni. Drugu je opsadu u ime sultana vodio njegov veliki vezir Kara Mustafa. U prvoj su osmanske trupe uspjele urušiti dio obrambenog zida. U drugoj su uspjele zauzeti vanjske utvrde. Usprkos tim uspjesima ni prva ni druga opsada nije uspjela. Grad koji su opsjedali uspio se obraniti. Koji su to grad osmanske trupe opsjedale? Kako se grad uspio obraniti? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Prvu je opsadu vodio sam sultan koji je u povijest ušao s nadimkom Veličanstveni. Drugu je opsadu u ime sultana vodio njegov veliki vezir Kara Mustafa. U prvoj su osmanske trupe uspjele urušiti dio obrambenog zida. U drugoj uspjele su zauzeti vanjske utvrde. Usprkos tim uspjesima ni prva ni druga opsada nije uspjela. Grad koji su opsjedali uspio se obraniti. Koji su to grad osmanske trupe opsjedale? Kako se grad uspio obraniti? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Do samog kraja 19. stoljeća smatralo se da je prvo europsko pismo grčki alfabet. Smatralo se i da su Kreta, za koju je Homer pjevao da na njoj žive mnogi bezbrojni ljudi i da ima devedeset gradova, i mikenski gradovi opasani debelim bedemima i puni zlata koje je otkrio Heinrich Schliemann, nijemi, da nisu imali pismo. Sve se to počelo mijenjati kada je jedan arheolog pomislio da su znakovi urezani na kamenu pečatnjaku zapravo pismo. Tako je počeo put prema otkriću dva najstarija europska pisma. Jedno je odgonetnuto, drugo nam je još uvijek tajna. O kojim je pismima riječ? Kako su nađena? Zašto je samo jedno odgonetnuto? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Do samog kraja 19. stoljeća smatralo se da je prvo europsko pismo grčki alfabet. Smatralo se i da su Kreta, za koju je Homer pjevao da na njoj žive mnogi bezbrojni ljudi i da ima devedeset gradova, i mikenski gradovi opasani debelim bedemima i puni zlata koje je otkrio Heinrich Schliemann, nijemi, da nisu imali pismo. Sve se to počelo mijenjati kada je jedan arheolog pomislio da su znakovi urezani na kamenu pečatnjaku zapravo pismo. Tako je počeo put prema otkriću dva najstarija europska pisma. Jedno je odgonetnuto, drugo nam je još uvijek tajna. O kojim je pismima riječ? Kako su nađena? Zašto je samo jedno odgonetnuto? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Počeo ju je pisati u dvorcu Landsberg gdje je služio zatvorsku kaznu zbog izdaje. Tamo je napisao prvi tom i naslovio ga Die Abrechnung ili Obračun. Drugi tom počeo je pisati kada je pušten iz zatvora.. Ta je knjiga trebala biti objavljena pod naslovom Četiri i pol godine borbe protiv laži, gluposti i kukavičluka, ali na nagovor nakladnika naslov je promijenjen u Mein Kampf ili Moja borba. U toj je knjizi on pozvao na uništenje Židova, rat protiv Slavena na istoku kako bi se dobio životni prostor za njemačku rasu, na osvetu za izgubljeni rat. Iako je sve to jasno napisao u toj knjizi, godine 1933. njemački predsjednik je piscu te knjige dao položaj kancelara. Pisac te knjige onda je svijet odveo u kataklizmu znanu kao Drugi svjetski rat. Kako je nastala ta knjiga? Kako je moguće da je čovjek koji je napisao takvu knjigu postavljen za njemačkog kancelara? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Počeo ju je pisati u dvorcu Landsberg gdje je služio zatvorsku kaznu zbog izdaje. Tamo je napisao prvi tom i naslovio ga Die Abrechnung ili Obračun. Drugi tom počeo je pisati kada je pušten iz zatvora.. Ta je knjiga trebala biti objavljena pod naslovom Četiri i pol godine borbe protiv laži, gluposti i kukavičluka, ali na nagovor nakladnika naslov je promijenjen u Mein Kampf ili Moja borba. U toj je knjizi on pozvao na uništenje Židova, rat protiv Slavena na istoku kako bi se dobio životni prostor za njemačku rasu, na osvetu za izgubljeni rat. Iako je sve to jasno napisao u toj knjizi, godine 1933. njemački predsjednik je piscu te knjige dao položaj kancelara. Pisac te knjige onda je svijet odveo u kataklizmu znanu kao Drugi svjetski rat. Kako je nastala ta knjiga? Kako je moguće da je čovjek koji je napisao takvu knjigu postavljen za njemačkog kancelara? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Potomak je ratnika koji su desetljećima harali zapadom Europe dok ih jedan francuski kralj nije pripitomio davanjem dijela Francuske koji je po njima i dobio ime-Normandija. Prvo su mu dali nadimak kopile, jer je bio dijete iz veze njegovog oca Roberta i konkubine Herleve. Kao maloljetnik krenuo je u borbu za ono što je smatrao svojim nasljedstvom i od kopileta postao je vojvoda. A godine 1066. svoju je vojsku poveo u rat iz kojeg će izaći kao pobjednik i kralj. Tko je on? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Od stvaranja Narodne republike Kine pa do svoje smrti bio je drugi čovjek te zemlje. Bio je premijer i ministar vanjskih poslova. U građanskom ratu bio je načelnik stožera Crvene armije, kasnije Narodnooslobodilačke vojske i čelnik obavještajne službe. Za vrijeme Velikog skoka naprijed i Kulturne revolucije činilo se da je on jedina prepreka potpunom kaosu i bezumlju. Uvijek se činio mirnim i staloženim. Jedan njegov biograf nazvao ga je enigmom iza predsjednika Mao Ce-tunga, Henry Kissinger nazvao ga je jednim od dva ili tri najimpresivnija čovjeka koja je on ikada susreo. Tko je on? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
